Najgore što vam se može dogoditi jesu toplo vino i hladna žena - kazao je poznati vinar Davor Zdjelarević na prezentaciji Udruge Graševina Croatica, održanoj na prvom sajmu Vinski podrum u organizaciji “Slobodne Dalmacije”. Udruga okuplja dvadesetak proizvođača vina s područja Slavonije i Baranje, a osnovana je s ciljem lakšeg stvaranja identiteta toga vinogorja i sorte graševina.

Brendirana vrijednost

Zahvaljujući entuzijazmu uspjeli smo se udružiti kako bismo komercijalno stvarali prepoznatljivost, pa je lani graševina priznata kao autohtona hrvatska sorta – čimbenik identiteta regije. Ranije su je u svijetu prepoznavali po baznom vinu iz Italije – rizlingu. Izvan Hrvatske identitet našeg vinarstva još uvijek je relativan pojam, prosječan Europljanin jedva da zna gdje je Hrvatska, a kamoli da zna razlikovati regije unutar nje.



Na tom planu najviše su napravili Istrani jer su vrijednost znali pretvoriti u brend - pojasnio je Zdjelarević, kojemu je upravo zbog toga žao što dobar dio vinara još uvijek ne vidi koliko je udruživanje važno.

Prije dvije godine Hrvatska gospodarska komora osnovala je Udrugu vinarstva RH kroz koju se osiguravaju sredstva za promidžbu u inozemstvu, te financirala jedan britanski institut da izradi detaljnu analizu stanja u vinarstvu. Oni su sugerirali da se Hrvatska prezentira kroz četiri regije: Dalmaciju, Istru, Sloveniju i Podunavlje, Bregovitu Hrvatsku.

Na prezentaciji šest graševina, Zdjelarević je uputio i kritiku ugostiteljima jer smatra da kadar koji radi u restoranima, u većini slučajeva, vrlo je malo educiran o vinima koje nudi gostima, pa se prodaju loša, skupa i rinfuza vina, što je velika šteta pored ovoliko proizvođača u Hrvatskoj.

Na Vinskom podrumu održana je i prezentacija kreditnog programa HBOR-a koji može biti zanimljiv vinarima, ali i drugim poduzetnicima. Mira Krneta, voditeljica područnog ureda za Dalmaciju, kazala je kako je preko HBOR-a u tijeku 2012. te u osam mjeseci ove godine plasirano 2388 kredita, odnosno više od sedam milijardi kuna, a najveći dio u projekte u turizmu.

Krediti ‘na akciji’

Za vinare posebno zanimljivim smatra linije kredita kojima se kreditira izvoz, odnosno osiguranje naplate u izvoznim poslovima, te kredite za pripremu i podizanje nasada. Kamate se kreću od dva do četiri posto, ovisno o liniji, a do kraja godine krediti su “na akciji”.

Kamata je, naime, do tri posto, pa bi s projektima valjalo požuriti. Udio financiranja u projektima je od 75 do 100 posto, otplate od 12 do 14 godina, a poček može biti od dvije do pet godina. Sve su informacije dostupne i na web stranicama ili u uredima.