14. listopada 2013.
Vrhunski slavonski kulen savršeno se ljubi s moćnim i markantnim plavcem s Pelješca - zaključili su sudionici radionice “Mjesto plavca malog u hrvatskoj gastronomiji”, održane pod stručnim vodstvom mr. sc. Franje Francema, dopredsjednika Hrvatskog sommelier kluba, u hotelu “Vestibul Palace“, u sklopu netom okončanog splitskog sajma vina i delicija “Vinski podrum“.
Gastronomsko sljubljivanje Slavonije i Dalmacije realizirano je na zanimljivoj i edukativnoj radionici u sklopu koje su sudionici kušali i dalmatinski pršut, te sir iz paške sirane “Gligora“ uz vina s Pelješca, Hvara i Brača - “Postup Radović“ 2009., Badelov “Ivan Dolac barrique” 2007., “Stina Plavac mali majstor” Jako vina iz 2010. i “Dingač“ PZ Dingač 2008.
Moćni plavac
“Kralj Dalmacije idealan je za kraljevski završetak kraljevskog objeda“, pa se tako moćni plavac, poučio je sudionike radionice mr. sc. Franjo Francem, ne služi uz jela na početku objeda, pa čak i mnoga glavna jela. Plavac, definitivno, nije uvodno vino...
“Jaka, kompleksna, potentna, čak i robusna vina, zahtijevaju i takvu hranu“, istakao je voditelj radionice. Nerijetko uvriježeni postulati o konzumiranju bijelog vina uz ribu i perad, a crnog uz crveno meso i sir padaju u vodu u slučaju, primjerice, jako začinjene piletine ili jače zapečene bijele ribe s gradela uz dodatak začina. Takva jela traže crno vino, jer način pripreme, mirisi i okusi gotovog jela diktiraju izbor vina.
Plavac - najjača autohtona dalmatinska sorta, tako najbolje ljubi jela koja su snažna, čvrsta i bogata - crveno meso, jela od divljači i mesnih prerađevina, snažne, bogate i tvrde sireve, čokolade, te razne deserte kojima je ona bazični sastojak.
Da vino nije isključivo muška priča, posjetitelji “Vinskog podruma“ proteklog su se vikenda mogli uvjeriti na radionici “Žene i vino: ženska ruka u proizvodnji i promociji vina“ koju je vodila Zadranka Jadranka Svaguša, predstavnica Udruge “Women of wine“ osnovane u Zagrebu na čelu s predsjednicom Sanjom Muzaferijom, poznatom novinarkom i ljubiteljicom vina.
Jadranka Svaguša upravo počinje voditi zadarsku podružnicu Udruge “WOW“ čija je članica posljednju godinu dana. Polovicom prosinca planira u Zadru okupiti žene koje s bave proizvodnjom vina u njezinu kraju, a u Split je stigla kako bi predstavila vlastito vino i potakla osnivanje splitske podružnice. Dramska producentica u zadarskom kazalištu i profesorica francuskog jezika, i sama se posljednjih nekoliko godina bavi proizvodnjom vina.
Sa svojim je partnerom Ginom Matulićem osnovala tvrtku “G&J“ koja je na tržište lansirala vrhunsko suho crno vino “Tvoja krv i moja 2011.”. Njihova specifičnost leži i u činjenici što ne posjeduju vlastite vinograde. Grožđe otkupljuju iz ekoloških vinograda Benkovačko-stankovačkog vinogorja s područja Nadina na kojemu su Francuzi svojedobno došli saditi svoje sorte poput cabernet sauvignona i shiraza.
Sommelierstvo za užitak
- Gino i ja smo dugo živjeli u Francuskoj, zapravo Gino je još uvijek tamo... Kad smo 2009. ušli u priču s vinima, shvatili smo da moramo potegnuti pola-pola. Kako Gina fizički nema, u određenim trenucima radim doslovno sve – organiziram, radim sve poslove, od berbe u vinogradu do buteljiranja. Prilično smo svježi i mladi u ovom poslu, tek se probijamo...
Za sve to je nužno bilo i školovanje, osim onog pasivnog i kreativnog bavljenja vinima koje je uključivalo sakupljanje lijepih buteljki u Francuskoj. Trebalo se uhvatiti knjige, položiti neke ispite, pa sam tako položila onaj vinogradarsko-podrumarski, prvi stupanj sommelierstva za svoj užitak i još jedan talijanski tog tipa koji je bio organiziran u zadarskoj Gospodarskoj komori – ispričala nam je Jadranka, koja smatra kako edukacija nije nužna da bi se pilo i komentiralo vino.
- Prvotno treba imati ljubavi i želje napraviti ga. I ne bih ga, što su već prije mene mnogi rekli, svrstala u kategoriju alkohola. Vino je hrana, nadopuna i ljubav – zaključuje Jadranka Svaguša koja s partnerom Ginom polako osvaja tržište. Jadranki je pravu žensku potporu na radionici dala i vrsna pelješka vinarka Marija Mrgudić.
- Voljela bih da se u udruzi aktiviraju i žene u Dalmaciji. Sanja Muzaferija cijelu priču u Zagrebu jako dobro vodi, žene održavaju radionice i okupljaju se. Međutim, ja sam na Pelješcu i teško mi se organizirati, puno je posla... Mogu uskočiti tu i tamo. Najbolje bi bilo kada bi se podružnica za ovo područje osnovala u Splitu. U Dalmaciji ima puno žena u vinarstvu, s Hvara, Pelješca i Brača, koje su uključene u proizvodnju vina sa svojim obiteljima.
Ima dobrih, krasnih i mladih žena koje su nastavile tradiciju svojih starih – kazala nam je Marija Mrgudić koja je na sajmu predstavila “Postup Mare“ i “Dingač Buru“, vina iz vlastite vrhunske linije. A odlično posjećeni splitski sajam “Vinski podrum“, u organizaciji Slobodne Dalmacije, zadovoljno je zaključila, zavrijedio je upravo takva.
MIRELA GORETA
FOTO: CROPIX
Rapidno naprijed
Marketing, promocija i izlazak na tržište je jedan sasvim drugi segment u
kojemu će se tek pokazati što i kako treba raditi. Čini mi se da smo,
koliko pratim sajmove u Hrvatskoj i Francuskoj, posljednjih deset godina
rapidno išli naprijed. Dosta vinara u Francuskoj je upoznato s
hrvatskima vinima i vinarima, a mnoga su naša vina postala brand, čak i
ona proizvedena u manjim vinarskim kućama – naglasila je Jadranka
Svaguša.
|
Delicija zabranjenog naziva
Kako sljubiti prošek koji se zapravo tako više i ne smije zvati i
dalmatinske torte naziv je zanimljive radionice koja je privukla brojne
sladokusce. Osmislili su je Silvija Munda i Tomislav Stiplošek,
voditelji emisije G.E.T Report. Kušaći su morali odgovoriti na pitanje
koji se prošek najbolje slaže s kojom tortom , a na izboru su imali
Tomićev ' Hektorović', šibenski 'Jakov' i 'Prošek' PZ Vrbnik koji nosi
staro ime jer je iz berbe prije 2012. godine.
Sljubljivali su ih sa Splitskom tortom iz škole Wallner,
Imotskom tortom napravljenom u Dujmexu, te Makaranom Vedrane Puharić s
OPG-a LIVR. Bila je to prilika da se spomene kako već imamo u Hrvatskoj
petnaestak torti koje imaju ime i prezime i zaštićene su jer se u
njihovoj proizvodnji koriste samo domaće namirnice. A koja je bolja?
Svaka- složili su se kušači.
|