II. Sajam vina i delicija već je u prvim satima okupio mnoštvo posjetitelja

Moj mudri ćaća kaže da mu je vino bilo veselje u mladosti, a sada lijek u starosti. A ja kažem da je vino dar neba i zemlje, ono je rezultat ljubavi i vjernosti – pun zanosa nam govori Nikola Nikša Mimica, omiški vinar, koji se svojim vinima predstavio na Drugom vinskom podrumu, koji su u svoja krila primili Dioklecijanovi podrumi.

Sjajna vinska manifestacija, u organizaciji Slobodne Dalmacije, ondje će potrajati još i danas. Velika je to stvar za naše podneblje jer se na jednome mjestu okupilo više od stotinu ponajboljih hrvatskih vinara, koji su sa sobom donijeli prvoklasne sadržaje svojih podruma.

Urednica našeg novinskog priloga “Vina” Meri Šilović kao prava domaćica nam je nabrajala brojna odličja koja rese etikete naših vinara. Upravo s londonskog Wine Chalengea vratili su se Iločki podrumi, čija je graševina pobijedila u tri kategorije.

Ovjenčan medaljama s istog natjecanja vratio se i Boris Drenški s vinima Bodren iz Huma na Sutli. Riječ je o ledenoj berbi, onoj na minus 7 stupnjeva, od koje se prave sjajna predikatna vina, prava posebnost.

Medicinska kategorija

- Ta se vina svrstavaju gotovo u medicinsku kategoriju s izravnim utjecajem na dobru kondiciju i dugovječnost. Ona su toliko gusta i kremozna da se mogu konzumirati sama, ali preporučujem uz njih pljesnivi sir, voće ili pak gusju paštetu - savjetuje nam gospodin Boris, primijetivši kako je ideja o održavanju ovoga sajma odlično tempirana uza sam početak turističke ljetne sezone.

‘Vinski podrum’ otvorio je ministar turizma Darko Lorencin

Turisti masovno posjećuju i vinariju “Grabovac” u Imotskom, gdje kušaju čuvene sorte poput kujundžuše koja je odnedavno dobila i svoju vrhunsku verziju, onu Sur Lie.

Kujundžuša vratila slavu

- Vratila je staru slavu, jer je godinama bila nepravedno zapostavljena i s lošim imidžem. U zadnje vrijeme imotski vinari i vinogradari posadili su nove nasade i tako znatno podignuli ljestvicu kvalitete naših autohtonih sorti. Drago mi je osobno što se sve više ljudi okreće poljoprivredi i što ostaju na svojoj djedovini - komentira 27-godišnja Marija Grabovac, koja se i sama opredijelila za obiteljsku vinarsku tradiciju.

Zanimljivo je da Hrvatska ima 130 autohtonih, sorti od kojih je 80 u Dalmaciji. Poznati stručnjak za vina prof.dr.sc. Edi Maletić iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu smatra kako Lijepa naša, kao mala država s malim proizvođačima i malim količinama, ipak može konkurirati na svjetskom tržištu, i to s originalnom ponudom.

- Naš su adut naše autohtone vinske sorte. Nije naša budućnost i uspjeh proizvesti sto milijuna boca i plasirati ih u neki trgovački lanac. Mi moramo biti posebni, imati male količine visoke kakvoće, posebnih karakteristika i ‘pucati’ na klijentelu koja to može platiti. Dakle u tržišni boj s vlastitim unikatnim vinima od kvalitetnih sorata – poručuje Maletić.

Splitski gradonačelnik Ivo Baldasar i predsjednik Uprave ‘Slobodne Dalmacije’, Miroslav Ivić, sa zanimanjem su slušali vinarska iskustva

A da imamo što ponuditi uvjerit će se svi posjetitelji ovog sajma: plavac, merlot, babić, malvazija, dingač, žlahtina i ostale sorte ponuđene su na kušanje i na kupnju uz povoljne cijene. Uza sve to, mogu se kušati i najbolja domaća maslinova ulja, kao i vrhunski sirevi i pršuti. Prava raskoš za nepca!

- Vina su se vratila u podrume, gdje i pripadaju – kazao je Marinko Vladić iz PZ-a “Vrbnik”, kojega moramo istaknuti kao inovatora koji je oduševio svjetsku enoscenu, smjestivši vino u morske podrume odakle izranja vrhunski pjenušac. Ni Francuzi nam u tome nisu konkurencija!

Ministar Lorencin: ‘Hvala Slobodnoj što promovira hrvatske brendove i turizam’ Sajam je otvorio ministar turizma Darko Lorencin uz nazočnost gradonačelnika Splita Ive Baldasada, predstavnika Županije splitsko-dalmatinske, te glavnog organizatora sajma Miroslava Ivića, predsjednika Uprave Slobodne Dalmacije. ‘Enologija je jedan od naših deset glavnih aduta u ukupnom hrvatskom turističkom proizvodu, koji treba još više jačati i usavršavati. Vino je za sobom povuklo i gastronomiju, pa nam predstoji još jači marketing, ne samo ovog podneblja, nego i samih sorti s kojima se dičimo’ – kazao je Lorencin, zahvalivši našoj novinskoj kući na ideji i brojnim projektima kojima se promoviraju naši brendovi, te turizam općenito.

Svi slušaju kad znalci pričaju U sklopu sajma organizirane su brojne radionice vrhunskih vinskih stručnjaka, agronoma i vinara, koji su na temelju vlastitog iskustva otkrili tajne svijeta vina, ali i ukazali na mnoge perspektive kojima se trebamo okrenuti, kako bi što bolje popularizirali i razvili naše vinske regije i sorte. Radionica Mire Krnete iz HBOR-a tematizirala je financiranje malog gospodarstva, rizike i EU projekte koji mogu pomoći ovom sektoru. Posebice je bilo zanimljivo predavanje prof.dr.sc. Edija Maletića s Agronomskog fakulteta o starim sortama za nova vina. Njegova poruka je da se držimo autohtonih sorti i cijenimo stare vrijednosti. Dr.sc. Goran Zdunić govorio je o autothonim sortama dalmatinskog zaleđa, prof.dr.sc. Ivan Pejić o kaštelanskom crljenku, a vinsku školu vodio je Zoran Pejović. Poznati pelješki vinar Frano Miloš branio je svoju tezu da je, uz sve nesumnjive vrline plavca malog, najveća ona da može i zna lijepo stariti. Pritom se moglo kušati šest dugovječnih vrhunskih plavaca Miloš, pa i onaj star 20 godina.