O podrumima
Podrumima Dioklecijanove palače naziva se natkriveni i dijelom podzemni prostor u najjužnijem dijelu Dioklecijanove palače u Splitu. Nastali su pri gradnji Palače na položaju s padom prema morskoj obali, u svrhu izravnavanja razine južnog, rezidencijalnog dijela, s ostalim dijelovima Palače. Zidovi podruma služili su za temelje carskim stambenim zgradama iznad njih pa su se oblici njihovih prostora vjerojatno podudarali s oblikom tih građevina koje su nestale oblikovanjem kuća i ulica Splita u srednjem vijeku.
Vremenom su podrumi bili gotovo sasvim zasuti, ali svijest o njihovom postojanju u Splitu je trajno postojala (stari splitski naziv za njih je "Grote") i, sa strahopoštovanjem i pobožnošću, smatralo ih se tamnicama u kojima je prema nekim saznanjima car Dioklecijan mučio kršćane. No, neki poduzetniji Splićani koji su imali kuće iznad njih ponekad su probijali njihove svodove i preuređivali ih u vlastite skladišno - podrumske prostore.
Iskopavanje podruma Dioklecijanove palače započeto je u 19. stoljeću, a najveći zamah je imalo u 50-tim godinama 20. st. i do danas su većinom otkriveni. Zapadni dio podruma očuvan je u cijelosti te je skoro sasvim pristupačan razgledavanju. Njihov se istočni dio tijekom srednjeg vijeka dijelom urušio, no i on je većinom danas otkriven i pristupačan javnosti, iako su zbog navedenog bezrazložno uništeni mnogo vrjedniji, srednjovjekovni i kasniji građevni sklopovi i ulice grada, zajedno sa starim samostanom i crkvom Sv. Klare, koji su se nalazili na mjestu urušenja i u njegovoj blizini.
Ono što se po mnogočemu smatra pravom vrijednošću podruma i po čemu je Split jedinstven u svijetu, jest činjenica kako se iznad njihovih dojmljivih, monumentalnih prostora, već gotovo tisuću i pol godina nalazi živo tkivo grada, ulice i kuće Splita.
Podrumi se danas koriste kao atraktivni izložbeni, koncertni i sajmeni prostor…